Svake godine povećava se broj ljudi koji pate od pogoršanja vida. Miopija (kratkovidnost), hipermetropija (dalekovidnost) i astigmatizam su nepravilnosti oka zbog kojih svjetlosni zraci ne padaju na centar očnog dna, već padaju ispred ili iza mrežnjače. Pored toga, ljudi imaju nelagodu sa vidom, a da bi bolje vidio, čovjek je prinuđen da nosi naočare ili kontaktna sočiva.
– Broj kratkovidih ljudi raste iz dana u dan i u Crnoj Gori i na svjetskom nivou. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2050. godine 50 odsto ljudi u svijetu će biti kratkovido. To znači da nekoliko milijardi ljudi imaju problem sa vidom koji je moguće popraviti - kaže dr Sergej Alpatov, oftalmolog iz Očne bolnice „Optimal“ u Podgorici.
•Šta je kratkovidost ili miopija?
– Kratkovidost je stanje u kojem predmete u blizini možete jasno vidjeti, ali one udaljene ne. Ali ne samo to. Što je miopija izraženija, veća je dioptrija, veća je vjerovatnoća ozbiljnih komplikacija na oku. To mogu biti odvajanje mrežnjače, distrofija centralnog, najvažnijeg odjeljenja očnog dna - makule, povećanje očnog pritiska itd. Ove komplikacije mogu dovesti do ozbiljnog oštećenja vida. Kratkovidost je najčešće kršenje refrakcije oka.
•Koji su uzroci kratkovidosti?
– Uzrok miopije najčešće je pretjeran rast očne jabučice. Zbog preduge očne jabučice fokus svjetlosnih zraka ‘pada’ ispred mrežnjače, a ne na nju, što onemogućava stvaranje izoštrene slike udaljenog predmeta. Očna jabučica za odrasle osobe, koja je preduga samo za milimetar, rezultira miopijom dioptrije (-) 3 (minus tri). Povećana optička snaga providne opne oka rožnjače takođe može biti uzrok miopije. Primijetili smo da u Crnoj Gori promjene rožnjače vrlo često uzrokuju refrakcijske greške.
•Ko je skloniji miopiji?
– Stanje kratkovidosti se obično javlja tokom upisa u školu ili u pubertetu. Svake godine sve više je kratkovide djece. Razloga je mnogo. Genetska predispozicija igra samo malu ulogu u razvoju kratkovidosti. Prije svega, veliki uticaj imaju promjene u našem životnom stilu. Živimo u gradovima, provodimo čitav dan u malim sobama, gledamo u telefone i računare. Oči se postepeno prilagođavaju gledanju na blizinu i miopija se razvija. Odmaramo ispred televizora. Oči se postepeno prilagođavaju gledanju na blizinu i kratkovidost se razvija.
•Nimalo optimistična perspektiva. Šta nam je činiti?
– Ne postoji lijek koji bi zaustavio razvoj miopije. Ne postoje takve kapi ili tablete. Međutim, naučne studije su pokazale da se kod djece koja provode dosta vremena napolju, igrajući aktivne igre, pomažući roditeljima, miopija rijetko razvija. Ako dijete provodi mnogo vremena gledajući u računar ili u telefon, tada će mu vrlo vjerovatno biti loš vid. Vratite djecu napolje! Oduzmite im smartfon. Smanjite vrijeme rada sa računarom! Neka se napolju bave sportom, gledaju u more, u planine! Samo ovo će vam pružiti priliku da sačuvate vid svoje djece. I tu je velika odgovornost roditelja. Dijete uvijek kopira ponašanje roditelja. Ako majka ili otac čitav dan „sjede“ uz telefon, tada će i dijete to učiniti. Stoga korekcija dječjeg ponašanja mora početi od nas samih, od odraslih.
•Da li je kratkovidost izlječiva?
– Rastegnutost (istegnutost) oka i svih njegovih opni nemoguće je ispraviti. Degeneracija fundusa se ne može izliječiti. Međutim, moguće je ispraviti put svjetlosnih zraka i fokusirati ih na mrežnjaču. Kod djece je najbolje da ispravite dioptriju naočarima. Tinejdžeri i odrasli obično nose naočare ili kontaktna sočiva. Najpouzdanije rješenje problema kratkovidnosti je laserska korekcija vida, koja vam omogućava da se zauvijek oslobodite svih vrsta oftalmoloških pomogala i funkcionišete potpuno normalno.
M.D.Popović